Wikipedia – dugogodišnje orkestrirano propagandno oružje

Wikipedia je u početku predstavljena kao revolucionarni eksperiment: enciklopedija koju svatko može pisati, utemeljena na neutralnosti i slobodnom pristupu znanju. Larry Sanger, suosnivač projekta, sanjao je o nepristranoj biblioteci svijeta. Ipak, već je rano morao priznati da je sustav preuzela skupina aktivista i interesnih grupa koje su zapravo počele diktirati ton. Otvoreno je izrazio zabrinutost da se Wikipedia odrekla načela neutralnosti i da danas služi prije svega kao vozilo etabliranih interesa. Prema njegovim riječima, postala je jedna od najvećih propagandnih operacija u modernoj povijesti.

Kritika neutralnosti nije tek retorička. Istraživanja su pokazala da Wikipedia sadrži strukturne ideološke pristranosti. Jedna široko raspravljana analiza američkih istraživača dokazala je da su biografije desnih političara i javnih osoba češće opterećene negativnim izrazima, dok su lijevi akteri češće predstavljeni u pozitivnijem okviru. Studije o korištenju izvora dodatno su otkrile sustavnu sklonost liberalnim ili lijevo-progresivnim medijima, čak i kada je razina pouzdanosti usporediva. To implicira da takozvano neutralno predstavljanje u praksi uključuje ideološki filtar.

Uz političke iskrivljenosti, ulogu imaju i komercijalne te koruptivne prakse. Skandali poput afere Wiki-PR i operacije Orangemoody dokazali su da postoje čitave mreže koje su uz novčanu naknadu manipulirale člancima, uljepšavale imidž ili uklanjale kritične odlomke. Takvi slučajevi pokazuju da je Wikipedia ranjiva na suvremene oblike propagande, ponekad nazvane "wikiturfing", u kojima se naizgled neutralne informacije namjerno koriste za marketinški ili politički utjecaj.

Da to nije isključivo strani problem, pokazuje i situacija u Nizozemskoj. Više je puta otkriveno da organizacije i lobističke skupine aktivno uređuju stranice o osjetljivim temama. Stranice o političarima, energetskim kompanijama i farmaceutskim korporacijama našle su se na udaru jer su PR-stručnjaci mijenjali tekstove kako bi ublažili kritike. U akademskim krugovima kritizirano je da se u člancima o kontroverznim pitanjima poput klimatske politike i rasprave o dušiku izvori navode jednostrano, u korist vladinih ili aktivističkih stavova, dok se različita znanstvena gledišta jedva pripuštaju. I javne osobe u Nizozemskoj bile su oštećene putem Wikipedije: biografije su nadopunjavane sugestivnim ili nepotpunim informacijama koje je teško ukloniti, jer mala skupina iskusnih moderatora odlučuje što ostaje.

Odnosi moći unutar Wikipedije dodatno pogoršavaju problem. Formalni proces rješavanja sporova daje nerazmjerno velik utjecaj iskusnim urednicima i administratorima. Oni mogu, često pod izlikom neutralnosti ili pouzdanosti, uklanjati kritične izmjene ili zaključavati stranice. To vodi situacijama u kojima mala elita određuje koje je znanje valjano, a djelotvoran otpor postaje gotovo nemoguć. Nedavni sukobi oko uređivanja stranica o Bliskom istoku i geopolitici pokazuju da to nije hipotetski scenarij: urednici su optuženi za cenzuru i pristranost, dok su korisnici koji pokušavaju unijeti alternativne izvore jednostavno ignorirani ili blokirani.

Činjenica da su se u sporove uključili i sudovi naglašava ozbiljnost problema. U Indiji je niži sud 2025. naredio uklanjanje stranice na Wikipediji koja je jedno novinsko agencijsko poduzeće opisala kao propagandno oruđe. Vrhovni sud kasnije je poništio tu odluku zbog zabrinutosti oko cenzure, no slučaj jasno pokazuje koliko je tanka linija između slobodnog dijeljenja znanja i narušavanja ugleda od strane anonimnih urednika.

Sve zajedno ukazuje na oblik institucionalne korupcije. Ne radi se uvijek o pojedincima koji se obogaćuju, nego o strukturama koje dovode do toga da Wikipedia gubi svoje izvorno obećanje nepristranosti i istine. Politička pristranost, komercijalni utjecaj, sukobi interesa i koncentracija moći u rukama male skupine moderatora znače da enciklopedija više nije neutralno zrcalo znanja kakvim se prikazuje.

Važno je priznati da na Wikipediji postoje i brojni članci visoke kvalitete, napisani od strane volontera koji iskreno teže točnosti. Ipak, masovni status Wikipedije kao prvog izvora informacija, u kombinaciji s njezinim visokim rangiranjem na tražilicama, čini svaku sustavnu iskrivljenost iznimno opasnom. Tamo gdje se uvuku pogreške, propaganda ili manipulacija, one se globalno šire i reproduciraju u obrazovanju, novinarstvu i javnom mnijenju.

Wikipedia je započela kao ideal, ali taj je ideal otet. Tko danas koristi projekt, mora shvatiti da se u pozadini ne bilježi čista istina, već bojište interesa, propagande i moći. To čini oslanjanje na Wikipediju kao primarni izvor neodrživim: onaj tko traži istinu uvijek mora gledati dalje.

Larry Sanger upozorio je da Wikipedia nikada nije učinkovito riješila organizacijski problem bijega od grupnog mišljenja. Rekao je da su, nakon njegova odlaska, "trolovi" preuzeli vlast i da su "zatvorenici vodili ludnicu."
Sanger optužuje Wikipediju da je napustila svoje načelo neutralnosti, tvrdeći da je utjecaj na uredničke odluke – onih "s autoritetom" – ograničen samo na ljude koji slijede liniju establišmenta.
U jednom je intervjuu rekao: "Usvojili smo politiku, politiku neutralnosti … i mislim da sam to stvarno snažno naglašavao … sada je krug ljudi kojima je dopušten bilo kakav utjecaj drastično sužen, u biti na one koji se slažu s establišmentskom ljevicom."